Povodom Mjeseca hrvatskoga jezika, učenice Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti održale su predavanje „Hrvatski se voli znanjem“. Program se održao 14. ožujka u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Sudjelovale su učenice 1. razreda Klasične gimnazije Marina Prkačin, Luana Stermasi i Iva Trojić uz mentoricu Mirjanu Žeravica, prof. hrv. jezika i književnosti.
Učenice su govorile o najčešćim jezičnim pogreškama te su ponudile jezične savjete.
Marina Prkačin govorila je o uporabi barem, bar i makar, pisanju datuma, priložnih oznaka i zareza te prijedlozima hrvatskih zamjena za neke strane riječi. Istaknula je kako ‘barem’ možemo upotrebljavati kao česticu, ali u nekim primjerima je možemo zamijeniti s prilogom ‘najmanje’. ‘Bar’ se koristi kao čestica i može se zamijeniti s ‘barem’, ima i nekoliko istopisnica, riječi koje se isto pišu, a različito izgovaraju, kao što je ‘bar’ (ugostiteljski objekt). ‘Makar’ se ovisno o kontekstu može zamijeniti s česticama ‘barem’ i ‘bar’. Što se tiče pravilnog pisanja datuma, Prkačin je naglasila kako je iza brojeva potrebno staviti razmak, a mjesec se stavlja u genitiv. Zarez ne stavljamo iza pozdravnih riječi, na primjer u e-mailu, ako potpis slijedi u novome redu, ako je u istome retku, onda pišemo zarez. Neki od prijedloga hrvatskih zamjena za strane riječi poput ‘top’ je bolje zamijeniti riječima vrhunski, najbolji ili top listu ( u engl, jeziku popis u kojem se jedinice navode od prvog do posljednjeg mjesta) je bolje zamijeniti riječju ‘ljestvica’.
Luana Stermasi osvrnula se na jezično definiranje zamjenice ‘koji’ kazavši kako u akuzativu jednine za neživo rabimo izraz ‘koji’, a za živo ‘kojega’. Veznik ‘jer’ upotrebljavamo kada je zavisna surečenica iza glavne, pa se ona ne odvaja zarezom. Izraz ‘budući da’ upotrebljavamo kada je zavisna surečenica ispred glavne pa se odvaja zarezom. Istaknula je Trojić kako u našemu standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznik ‘ukoliko’, bolje je umjesto njega upotrijebiti veznik ‘ako’. Također, prilikom pisanja sati i minuta može se birati između pisanja dvotočke ili točke.
Iva Trojić podsjetila je kako se u rečenici ispred sastavnih veznika ‘i’, ‘pa’, ‘te’, ‘ni’, ‘niti’, ne piše zarez. ‘Ni’ i ‘niti’ se ne upotrebljava u kombinaciji u rečenici, već kao simetrični par ni-ni ili niti-niti. Glagol ‘koristiti’ znači biti nekome na korist ili od koristi, a ‘koristiti se’ znači služiti se nečim. Nije pravilno reći ‘koristim olovku’, već ‘koristim se olovkom’. Kada riječ završava sufiksom –ara, riječ označava mjesto na kojem se nešto proizvodi (pekara), a kada završava sufiksom –arnica, označava mjesto na kojem se nešto prodaje (pekarnica), s tim da sufiks –arna ne pripada hrvatskome standardnome jeziku. Nije točno ni ‘psihologica’ i ‘pedagogica’ već ‘psihologinja’ i ‘pedagoginja’.
Profesorica Žeravica misli kako Hrvati imaju ‘kompleks od vlastita jezika’.
– Kad trebaju javno nastupiti boje se jer misle da će nešto pogrešno reći. Baš bi mi bilo drago ako ova predavanja zažive da razbijemo tremu. Zašto bismo se bojali vlastita jezika? Griješiti je u redu. Netko će ispraviti, nešto ćemo naučiti, bolje je govoriti i griješeći, nego ne govoriti uopće. Što više budemo govorili i učili, bolje ćemo govoriti (…) Ništa tako dobro ne zrcali naš mentalitet kao jezik – zaključila je Žeravica.
(preuzeto s portala DubrovnikNet.hr)
